Uvod
Izricanje prvostepene presude u postupku protiv Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, zakazano za 16. septembar 2026. godine, predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u radu Specijalizovanih veća Kosova. Postupak, koji se odnosi na navodne ratne zločine i zločine protiv čovečnosti počinjene tokom rata na Kosovu, izazvao je snažne političke i društvene reakcije, posebno uoči izricanja presude.
Ovaj factsheet daje pregled ključnih činjenica i konteksta slučaja, razvoja postupka, pitanja zaštite svedoka i pritisaka na rad Specijalizovanih veća, kao i javne mobilizacije i bezbednosnih pitanja koja su se pojavila uoči presude. Posebna pažnja posvećena je načinu na koji se sudski postupak prepliće sa širim društvenim tumačenjima rata, odgovornosti i ratnog nasleđa na Kosovu.
Osnovne činjenice
Postupak protiv Hašima Tačija (Hashim Thaçi), Kadrija Veseljija (Kadri Veseli), Redžepa Seljimija (Rexhep Selimi) i Jakupa Krasnićija (Jakup Krasniqi) vodi se pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu.
Sva četvorica optužena su po deset tačaka – šest za zločine protiv čovečnosti i četiri za ratne zločine. Optužnica ih tereti za individualnu krivičnu odgovornost za zločine koji su, prema navodima optužnice, počinjeni na više lokacija na Kosovu i na severu Albanije. Sva četvorica su uhapšena početkom novembra 2020. godine i potom prebačena u pritvorski objekat Specijalizovanih veća u Hagu. Na prvim pojavljivanjima pred sudom, održanim između 9. i 11. novembra 2020. godine, sva četvorica su se izjasnila da nisu kriva.
Suđenje je počelo 3. aprila 2023. godine uvodnim izlaganjem Specijalizovanog tužilaštva. Tužilaštvo je završilo izvođenje svojih dokaza 15. aprila 2025, dok je celokupan dokazni postupak završen 18. decembra 2025. godine. Tokom suđenja svedočilo je ukupno 134 svedoka – 125 koje je pozvalo tužilaštvo, dva zastupništvo žrtava i sedam odbrana. Završne reči održane su od 9. do 18. februara 2026. godine. Izricanje prvostepene presude zakazano je za 16. septembar 2026. godine u 10:00 časova.
Kontekst
Specijalizovana veća Kosova osnovana su na osnovu ustavnog amandmana koji je Skupština Kosova usvojila avgusta 2015. godine. Potom je usvojen i Zakon o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu. Ustavni amandman dobio je 82 glasa za, pet protiv i jedan uzdržan. Institucije su uspostavljene sa mandatom da sude za određena navodna krivična dela koja proizlaze iz nalaza izveštaja Saveta Evrope iz 2011. godine.
Postupak protiv Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija odnosi se na period od 1998. do 1999. godine i na navodne zločine počinjene u kontekstu rata na Kosovu. Prema optužnici, među navodnim žrtvama nisu samo pripadnici srpske i drugih nealbanskih zajednica, već i kosovski Albanci za koje se sumnjalo da su bili protivnici OVK ili da su sarađivali sa srpskim vlastima. Optužnica navodi da su među žrtvama bili civili i osobe koje nisu učestvovale u neprijateljstvima.
U godinama nakon formiranja, rad Specijalizovanih veća bio je predmet kritika dela političkog i javnog života na Kosovu. Kritike su se odnosile na legitimnost institucije, način na koji je formirana, njen mandat i postupke protiv bivših pripadnika OVK, posebno protiv političkih lidera koji su nakon rata zauzeli najviše funkcije u kosovskim institucijama.
U delu kosovske albanske javnosti Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići i dalje se predstavljaju prvenstveno kroz svoju ulogu u OVK i kao istaknute figure posleratne političke istorije Kosova. Takav okvir javne percepcije može doprineti tome da navodi o zločinima počinjenim i protiv pripadnika albanske zajednice budu manje zastupljeni u javnom diskursu.
Pritisci na postupak i zaštita svedoka
Protivljenje radu Specijalizovanih veća nije se ograničilo na političke izjave i javne kritike. Pitanja objavljivanja poverljivih informacija, zaštite svedoka i mogućeg ometanja pravosudnog postupka bila su predmet posebnih krivičnih postupaka pred Specijalizovanim većima.
Jedan od najznačajnijih slučajeva odnosio se na bivše pripadnike Organizacije ratnih veterana OVK, Hisnija Gucatija (Hysni Gucati) i Nasima Haradinaja (Nasim Haradinaj). Njih dvojica su krajem 2020. godine javno prikazivali poverljiva dokumenata povezana sa radom Specijalizovanog tužilaštva i njegovim istragama. Među objavljenim materijalima nalazili su se i podaci o potencijalnim svedocima.
Gucati i Haradinaj proglašeni su krivim 2022. godine za krivična dela povezana sa ometanjem službenih lica, zastrašivanjem tokom krivičnog postupka i kršenjem tajnosti postupka. Žalbeno veće je kasnije potvrdilo većinu njihovih osuda i smanjilo zatvorske kazne sa četiri godine i šest meseci na četiri godine i tri meseca.
Pitanje mogućeg uticaja na svedoke kasnije se ponovo pojavilo u odvojenom postupku protiv Hašima Tačija (Hashim Thaçi), Baškima Smakaja (Bashkim Smakaj), Isnija Kilaja (Isni Kilaj), Fadila Fazliua (Fadil Fazliu) i Hajredina Kučija (Hajredin Kuçi). Postupak se odnosi na krivična dela protiv pravosuđa i vodi se odvojeno od glavnog predmeta protiv Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija.
Prema potvrđenoj optužnici, Tači je 2023. godine tokom poseta pritvorskom objektu drugim optuženima navodno davao poverljive informacije o svedocima Specijalizovanog tužilaštva, davao instrukcije u vezi sa uticajem na njihovo svedočenje i koordinisao aktivnosti usmerene na uticaj na svedoke u glavnom predmetu.
Suđenje u ovom predmetu počelo je 27. februara 2026. godine, a dokazni postupak završen je 5. avgusta. Završne reči održane su od 10. do 14. septembra 2026. godine, neposredno uoči najavljenog izricanja prvostepene presude u glavnom predmetu protiv Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija.
Slučajevi koji su se odnosili na Gucatija i Haradinaja, kao i aktuelni postupak protiv Tačija i drugih optuženih, ukazuju na značaj zaštite svedoka i poverljivih informacija za integritet postupaka pred Specijalizovanim većima.
Mobilizacija i protest 12. septembra
Uoči 16. septembra, podrška Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju prerasla je u široku javnu mobilizaciju. Pored organizacija ratnih veterana i političkih stranaka, u kampanju su se uključili predstavnici sindikata i drugi javni i društveni akteri. Pozivi za učešće upućivani su i kroz džamije širom Kosova, dok su organizatori obezbedili organizovani prevoz iz različitih opština.
Mobilizacija je bila vidljiva i u javnom prostoru. Platforma „Liria ka Emër“ („Sloboda ima ime“) prethodnih nedelja organizovala je kampanju „Kosovo čeka“, uključujući „Sat čekanja“. Uoči protesta “Marš za slobodu” koji je održan 12. septembra, u Skupštini Kosova pojavio se amblem OVK sa porukom „OVK nas ujedinjuje“.
Ovaj protest održan je na Trgu u centru Prištine, a prema izveštajima dela medija, na skupu je učestvovalo više hiljada građana, dok su drugi mediji i učesnici iznosili znatno veće procene. Učesnici su nosili zastave Kosova, Albanije i OVK, kao i transparente sa fotografijama četvorice optuženih i porukama poput „U ime naroda, proglasite ih nevinim“.
Na skupu su govorili predstavnici platforme „Liria ka Emër“, organizacija proisteklih iz OVK i porodica poginulih pripadnika OVK, kao i politički predstavnici. Odatle su poslali poruke da se maršira „sa OVK, za OVK“ i da OVK „ujedinjuje“ kosovske Albance, kao i da skup nije organizovan samo radi odbrane četvorice optuženih, već radi odbrane „istine jednog naroda“ koji se “borio za opstanak, slobodu i državu Kosovo”.
Političke poruke sa skupa prevazilazile su zahtev za oslobađanje četvorice optuženih i povezivale presudu sa širim pitanjem tumačenja rata i uloge OVK. Predsednik stranke PDK, Bedri Hamza, poručio je da Kosovo „pamti, poštuje i brani žrtvu OVK“, dok je u kontekstu presude pozvao sudije da „razmisle o posledicama“ svoje odluke.
Protest 12. septembra predstavlja kulminaciju višenedeljne mobilizacije, ali ne i njen završetak. Aktivnosti su najavljene i za 16. septembar, kada će presuda biti izrečena u Hagu. Organizatori su najavili okupljanje i marš u Hagu, dok su predstavnici veteranskih organizacija i političari pozvali građane sa Kosova i iz dijaspore da prisustvuju događajima u blizini sedišta Specijalizovanih veća. Deo organizatora i dalje javno polazi od očekivanja oslobađajuće presude i najavljuje doček četvorice optuženih.
Reakcije i bezbednosni aspekt pred 16. septembar
Sa druge strane, pojedini predstavnici organizacija proisteklih iz OVK upozorili su da bi osuđujuća presuda mogla izazvati snažne reakcije i eskalaciju. Jednu od najoštrijih izjava izneo je Nasim Haradinaj, nekadašnji komandant OVK. On je, prema medijskim navodima, 20. avgusta rekao da očekuje „eskalaciju“ situacije na Kosovu, u Albaniji i Severnoj Makedoniji ukoliko četvorica bivših lidera OVK budu osuđena. Govoreći o mogućim posledicama, rekao je da bi u tom slučaju „cela Albanija“ gorela, kao i da bi oni koji bi slavili osuđujuću presudu „goreli u toj vatri“.
Slična, ali vremenski još neposrednija poruka stigla je od Hisnija (Hysnija Gucatija) 13. septembra, dan nakon protesta u Prištini. Reagujući na poruku Evropske unije da presuda 16. septembra predstavlja prvostepenu odluku i da strane imaju pravo žalbe, Gucati je ocenio da bi osuđujuća odluka predstavljala kriminalizaciju rata OVK. Upozorio je da „nepravedna odluka ne donosi mir, već konflikt“, navodeći da takva odluka „proizvodi nove rane“, „tenziju“ i „novi konflikt“.
O mogućim bezbednosnim posledicama presude već duže vreme govori predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je, međutim, 13. septembra, nakon protesta u Prištini, rekao da očekuje da KFOR očuva bezbednost svih stanovnika Kosova i da ne veruje da evropskim i američkim akterima odgovara bilo kakvo nasilje.
Uoči 16. septembra, Kosovska policija saopštila je da je preduzela potrebne bezbednosne mere i pripremila plan policijskog angažovanja u vezi sa očekivanim aktivnostima i okupljanjima povodom izricanja presude. Policija je 14. septembra održala informativni i koordinacioni sastanak u Generalnoj direkciji, na kojem su predstavljeni plan i policijska angažovanja za 16. septembar. Prema navodima Policije, održane su i konsultacije sa međunarodnim partnerima, uključujući KFOR, EULEX, Ambasadu SAD, Kancelariju EU i OEBS.
Policija je navela da će angažovati svoje jedinice kako bi obezbedila građane, održala javni red i mir i omogućila nesmetano odvijanje predviđenih aktivnosti. Istovremeno, Policija je naglasila da su planiranje i sprovođenje bezbednosnih mera u situacijama kada se očekuju javna okupljanja i veće prisustvo građana deo redovnih policijskih procedura, usmerenih na opštu bezbednost.
Istog dana, Srpska lista zatražila je od KFOR-a i EULEX-a pojačano prisustvo, posebno u mešovitim sredinama i srpskim sredinama južno od Ibra. Stranka je pozvala međunarodne bezbednosne misije da preduzmu preventivne mere radi očuvanja mira, bezbednosti i stabilnosti, kao i da, u okviru svojih mandata, zahtevaju od Kosovske policije profesionalno, odgovorno, nepristrasno i zakonito postupanje.
KFOR je 9. septembra, odgovarajući na pitanja Radija Kim o bezbednosnoj situaciji pred izricanje presude, saopštio da „ukupna bezbednosna situacija na Kosovu ostaje mirna i stabilna“. Istovremeno, naveo je da održava budno i fleksibilno prisustvo širom Kosova i da je spreman da odgovori na moguće situacije. KFOR je takođe istakao da ostaje u kontaktu sa svim zajednicama, uključujući srpsku zajednicu.
U kontekstu međuetničkih odnosa, pažnja je usmerena na to kako bi političke i javne reakcije na presudu mogle uticati na širu bezbednosnu situaciju. Dostupne informacije za sada ne potvrđuju postojanje konkretnog plana za nasilje prema bilo kojoj zajednici. Istovremeno, postoje javna upozorenja o mogućoj eskalaciji, pojačano policijsko planiranje, politička mobilizacija i povećana pažnja međunarodnih bezbednosnih aktera. U tom kontekstu, reakcije političkih aktera, organizatora protesta i bezbednosnih institucija biće od značaja za očuvanje javnog reda i međuetničke stabilnosti.
Zaključak
Pred izricanje prvostepene presude, postupak protiv Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija prerastao je okvire sudskog procesa i postao značajno političko i društveno pitanje na Kosovu. Višenedeljna mobilizacija, uključivanje političkih stranaka, veteranskih organizacija i drugih društvenih aktera, kao i protest održan 12. septembra u Prištini, ukazuju na visok nivo javne zainteresovanosti i političke osetljivosti ovog postupka.
Istovremeno, javne izjave pojedinih predstavnika organizacija proisteklih iz OVK o mogućoj eskalaciji dodatno su usmerile pažnju na bezbednosni kontekst uoči presude. Međunarodne bezbednosne misije ocenjuju da ukupna bezbednosna situacija na Kosovu ostaje mirna i stabilna, uz naglašavanje spremnosti da odgovore na moguće promene.
Reakcije uoči presude pokazuju da se sudski postupak ne doživljava isključivo kao pitanje individualne krivične odgovornosti četvorice nekadašnjih čelnika OVK. Za deo kosovskog društva, pitanje njihove odgovornosti i dalje je neraskidivo povezano sa tumačenjem rata, uloge OVK i posleratnog identiteta Kosova. Nasuprot tome, sam postupak pred Specijalizovanim većima zasniva se na utvrđivanju individualne krivične odgovornosti za konkretne navodne zločine. Upravo između ova dva pogleda ostaje otvoreno pitanje šireg odnosa kosovskog društva prema ratnom nasleđu i spremnosti da se o njemu razgovara kroz prizmu odgovornosti, žrtava i činjenica.
Presuda zakazana za 16. septembar predstavlja prvostepenu odluku i ne označava kraj sudskog postupka. Njena pravna težina biće predmet daljeg sudskog postupka, dok će način na koji bude prihvaćena i tumačena u kosovskom društvu otvoriti šire pitanje odnosa prema ratnom nasleđu, odgovornosti i različitim iskustvima žrtava.
Izradu i objavljivanje ovog dokumenta podržala je Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) programom ‘EJA Kosovo’, koji sufinansiraju Švajcarska Agencija za Razvoj i Saradnju (SDC) i Švedska. Sadržaj ovog dokumenta odgovornost je NVO Aktiv i ne predstavlja stavove KCSF-a, SDC-a ili Švedske.
